O le a le PTFE ma le PFOA?O fea e maua ai?
PTFE ose igoa fa'ailoga mo se vaila'au fa'atagata e ta'ua o le polytetrafluoroethylene (PTFE).Ua fa'aaogaina faapisinisi talu mai le 1940s.E tele ona fa'aoga 'ese'ese aua e matua'i mautu (e le fa'afeagai ma isi vaila'au) ma e mafai ona maua ai se mea e toetoe a leai ni fe'ese'esea'i.O le tele o tagata e masani i ai e pei o se mea e faʻapipiʻi le faʻapipiʻi mo apa ma isi mea kuka.E faʻaaogaina foi i le tele o isi oloa, e pei o le puipuiga o le ie.Perfluorooctanoic acid (PFOA), e lauiloa foi o le C8, o se isi vailaʻau e faia e le tagata.E fa'aaogaina i le fa'agasologa o le faiga o le polymer ma isi vaila'au fa'apena (e ta'ua o le fluorotelomers), e ui lava e mu i le taimi o le fa'agasologa ma e le o iai i se aofaiga tele i oloa fa'ai'u. PFOA e mafai ona avea ma popolega fa'alesoifua maloloina aua e mafai. nofo i le siosiomaga ma le tino o le tagata mo se taimi umi.Ua maua su'esu'ega o lo'o i ai i le lalolagi atoa i tulaga maualalo i le toetoe lava o toto o tagata uma.O le maualuga o le toto ua maua i tagata o loʻo nonofo i le lotoifale lea na faʻaleagaina ai le suavai i le PFOA.O tagata e a'afia ile PFOA ile falefaigaluega e mafai ona i ai le maualuga i le tele o taimi.PFOA ma nisi fa'apena tutusa e mafai ona maua i tulaga maualalo i nisi o mea'ai, vai inu, ma pefu o le fale.E ui lava e masani ona maualalo le maualuga o le PFOA i vai inu, e mafai ona maualuga i nisi o vaega, e pei o fale vailaʻau e faʻaogaina ai le PFOA. E mafai foʻi ona aʻafia tagata i le PFOA mai le solo faaseʻe poʻo mai ie ma kapeta na togafitia ina ia faʻafefe pisia. .O mea'ai kuka e leai ni la'au e le'o se puna taua o le fa'aalia o le PFOA.O le PTFE ma le PFOA e mafua ai le kanesa?PTFEPTFEe le masalomia lava e mafua ai le kanesa.PFOAO le tele o su'esu'ega i tausaga ua tuana'i ua va'ava'ai i le ono a'afia o le PFOA e mafua ai le kanesa.E 2 ituaiga su'esu'ega e fa'aaoga e le au su'esu'e e taumafai e iloa ai pe ono mafua ai le kanesa.Su'esu'ega i totonu ole fale su'esu'eI suʻesuʻega na faia i totonu o le fale suʻesuʻe, e faʻafeiloaʻi manu i se vailaʻau (masani i tui tetele) e vaʻai ai pe mafua ai le tuma poʻo isi faʻafitauli o le soifua maloloina.E mafai foi e tagata suʻesuʻe ona faʻaalia sela o le tagata i totonu o le lab dish i le vailaʻau e iloa ai pe mafua ai ituaiga suiga o loʻo vaaia i sela o le kanesa. O suʻesuʻega i manu faʻataʻitaʻi ua maua le faʻaalia i le PFOA e faʻateleina ai le lamatiaga o nisi tuma o le ate, testicles, mammary glands (fatafata), ma le pancreas i nei manu.I se tulaga lautele, o suʻesuʻega lelei i manu e faia se galuega lelei e vaʻai ai poʻo fea faʻaaliga e mafua ai le kanesa i tagata.Ae e le o manino pe o le auala e aʻafia ai e lenei vailaʻau le lamatiaga o le kanesa i manu o le a tutusa i tagata.Suesuega i tagataO nisi ituaiga o suʻesuʻega e vaʻavaʻai i fua o le kanesa i vaega eseese o tagata.O nei su'esu'ega e mafai ona fa'atusaina le fua o le kanesa i se vaega o lo'o a'afia i se vaila'au i le fua o le kanesa i totonu o se vaega e le'i a'afia i ai, pe fa'atusatusa i le fua o le kanesa i le faitau aofa'i lautele.Ae o nisi taimi e faigata ona iloa pe o le a le uiga o taunuuga o nei ituaiga o suʻesuʻega, ona o le tele o isi mea e ono aʻafia ai iʻuga. Ua vaʻavaʻai suʻesuʻega i tagata e maua i le PFOA mai le nonofo latalata pe faigaluega i fale kemisi.O nisi o nei su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai le fa'atupula'ia o le a'afiaga o le kanesa o le su'esu'e ma le fa'ateleina o le fa'aalia o le PFOA.O suʻesuʻega foʻi na fautua mai e mafai ona fesoʻotaʻi i le kanesa o le fatugaʻo ma le kanesa o lauroid, ae o le faʻateleina o le lamatiaga e laʻititi ma e ono mafua mai i se avanoa.Ae le o suʻesuʻega uma na maua ia soʻotaga, ma e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamalamalama ai nei suʻesuʻega.O le a le tala a ofisa faʻapitoaOle tele ole atunu'u ma fa'ava-o-malo e su'esu'e mea eseese ile si'osi'omaga e iloa ai pe mafai ona mafua ai le kanesa.(O se mea e mafua ai le kanesa pe fesoasoani i le tuputupu aʻe o le kanesa e taʻua o le agasegase.) O le American Cancer Society e vaʻavaʻai atu i nei faʻalapotopotoga e iloilo tulaga lamatia e faʻavae i luga o faʻamaoniga mai suʻesuʻega suʻesuʻe, manu, ma tagata.Ofisa Fa'ava-o-malo mo Su'esu'ega ile Kanesa (IARC)o se vaega o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO).O se tasi o ana sini o le iloa lea o mafuaaga o le kanesa.Ua fa'avasegaina e le IARC le PFOA e pei o le "posible carcinogenic to humans" (Vaega 2B), fa'avae i luga o fa'amaoniga fa'atapula'a i tagata e mafai ona mafua ai le kanesa o le testicular ma fatuga'o, ma fa'atapula'a fa'amaoniga i manu su'esu'e. Ua iloa ma e ono mafai ona fa'agata tagata.) The USOfisa e Puipuia le Siosiomaga (EPA)fa'amauina le Integrated Risk Information System (IRIS), ose fa'amaumauga fa'akomepiuta o lo'o iai fa'amatalaga e uiga i a'afiaga o le soifua maloloina o tagata mai le fa'aalia i mea eseese i le si'osi'omaga.E le'i fa'avasegaina aloa'ia e le EPA le PFOA i lona fa'ama'i. ae le lava e suʻesuʻe ai le gafatia o le kanesa o le tagata."Na ioe le Komiti Faafoe o le a iloiloina molimau fou pe a maua.O le a le mea o fai e uiga i le PFOA?O a'afiaga umi o le PFOA ma vaila'au fa'apena e tele lava ina le iloa, ae ua lava le popolega e fa'aosofia ai se taumafaiga e fa'ate'a ese le fa'aosoina o mea tau pisinisi.E na o se vaega toaitiiti o kamupani na faʻaaogaina nei vailaʻau i le gaosiga i tausaga talu ai. E ui e le o iloa le aʻafiaga o le soifua maloloina umi o le PFOA, o le mataupu o loʻo suʻesuʻeina nei e le EPA ma isi lala sooupu.E le gata i lea, i le 2006, o le EPA ma le 8 tagata gaosi oloa na faʻaaogaina le PFOA i lena taimi na malilie i se "polokalama tausimea."O sini mo kamupani ia faʻaitiitia le gaosiga o gaosiga ma oloa o loʻo i totonu o le PFOA i le 95% i le tausaga 2010, ma ia faʻaumatia le PFOA mai faʻamalama ma mea o loʻo i totonu o oloa i le faaiuga o le 2015. EPA, ma lipoti lata mai ua faailoa mai ai se faaitiitia tele o le faaaogaina o nei vailaau.O le faʻaitiitia o le manaʻoga mo le PFOA ua mafua ai foi le tele o kamupani ua faʻaumatia le gaosiga. E le faʻatonutonuina e le EPA le maualuga o le PFOA poʻo vailaʻau faʻapitoa (e pei o le perfluorooctane sulfonate, poʻo le PFOS) i vai inu i le taimi nei.Ae ui i lea, i le 2009, na tuʻuina atu ai e le EPA fautuaga faʻapitoa mo le soifua maloloina (PHAs) mo PFOA ma PFOS i vai inu.O fautuaga nei e fautuaina e tatau ona faia ni gaioiga e faʻaitiitia ai le faʻaalia pe a oʻo atu i luga aʻe se maualuga o le vai inu - 0.4 μg/L (micrograms i le lita) mo le PFOA ma le 0.2 μg/L mo le PFOS.O nei fautuaga e le'o fa'amalosia fa'aletulafono tulaga fa'a feterale ma e mafai ona suia pe a maua fa'amatalaga fou.E tatau ona ou faia ni auala e puipuia ai aʻu, e pei o le le faʻaaogaina o laʻu apa e ufiufi polymer?E ese mai i le ono a'afia o fa'ailoga pei o le fulū mai le mānava i le asu mai se apa fa'apipi'i polymer ua ova le vevela, e leai ni fa'alavelave e iloa e tagata mai le fa'aaogaina.PTFE-mea kuka ua ufiufi.A'o fa'aogaina le PFOA i le faiga o le polymer, e le o iai (pe o lo'o i ai i ni vaega laiti tele) i oloa fa'apipi'iina polymer. Talu ai e le o iloa auala e ono fa'aalia ai tagata i le PFOA, e le o manino po'o a ni laasaga e ono faia e tagata. e fa'aitiitia ai lo latou fa'aalia.E tusa ai ma le US Centers for Disease Control and Prevention (CDC), o tagata o loʻo maua le vai inu e maualuga atu nai lo le tulaga masani o le PFOA poʻo vailaʻau tutusa e ono mafaufau e faʻaaoga fagu vai poʻo le faʻapipiʻiina o vai kaponi faʻaogaina.
Mo tagata o lo'o popole ina ne'i a'afia i latou i le maualuga o le PFOA, e mafai ona fua le toto, ae e le o se su'ega masani lea e mafai ona faia i le ofisa o foma'i.E tusa lava pe fai le su'ega, e le o manino po'o le a le uiga o fa'ai'uga e tusa ai ma a'afiaga o le soifua maloloina.
Taimi meli: Iuni-14-2018